geografija

 

CILJ

Cilj nastave geografije je stjecanje osnovnih geografskih znanja o Zemlji, značenju i povezanosti prirodnih elemenata i društvenih pojava, upoznavanje gospodarskih, društvenih i kulturnih obilježja suvremenoga svijeta, razvijanja geografskih načina mišljenja, upoznavanje geografskih obilježja svoje domovine te promicanja međusobne suradnje i ljudske solidarnosti u svijetu u kojem živimo.

ZADAĆA

Zadaća nastave zemljopisa nije i ne smije biti jednostavno usvajanje geografskih činjenica i pojava, nego usvajanje onoga što nazivamo geografskim mišljenjem, osjećajem i geografskom kulturom, tj. samostalnost promatranja pojava na površini Zemlje i u prostoru, povezanih s njihovim uzrocima. Osnovna zemljopisna znanja učenici stječu na osnovi proučavanja svoga okruženja i uže domovine već u razrednoj nastavi, a geografija se kao nastavni predmet uči se u VI. razredu i u programu je osnovne škole do IX. razreda.

UPUTSTVA ZA REALIZACIJU PROGRAMA

Didaktička i metodfička načela, pristupi i postupci čine okosnicu svake uspješne nastave, a podrazumijeva formuliranje i strukturiranje redoslijeda nastavne građe. Svi nastavni sadržaji nemaju iste poučne vrijednosti, te nisu i ne mogu biti jednako važni. Stoga je veoma značajno valjano odmjeriti nastavne sadržaje u cilju stvaranja egzemplarne i paradigmatične nastave bez koje nema uspješnog učenja i stjecanja vještina i navika, odnosno uzročno-posljedičnih zakonomjernosti.

Nastavni program geografije u 6. razredu sadržava početno gradivo iz osnova općeg zemljopisa tj. standard obvezan za sve učitelje i učenike. On predstavlja «abecedu», temelje za učenje geografije u višim razredima i za razumijevanje društveno-gospodarskih pojava i procesa u vremenu i prostoru od zavičaja, domovine, do Europe, ostalih kontinenata i konačno na globalnoj razini. Pristup redoslijedu tema u nastavnom programu 6. razreda analitički je i polazi od tema o Planetu Zemlja, slijede teme o zemljopisnim kartama te teme o sastavnicama prirodne osnove. Orijentir intenziteta i ekstenziteta (dubine i širine) gradiva, za učitelje/učiteljice su: ključni pojmovi i obrazovna postignuća. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je voditi računa o aktualizaciji. Poželjna je potpuna uključenost učenika, a posebice njihovog praktičnog samorada. Osmišljenoj didaktičkoj igri u nastavi geografije treba dati odgovarajući prostor jer ona pridonosi većoj doživljajnosti i motivaciji koja je potrebna na ovom psihofizičkom uzrastu učenika. Preporučuje se izvanučionička nastava jer se mnogi sadržaji mogu obraditi (demonstrirati) u školskom dvorištu, naselju i bližoj okolici. Za realizaciju nastavnog programa u 6. razredu važni su odgojni i socijalizirajući ciljevi za svaku temu, a oni proizilaze iz sadržaja koji se obrađuju i iz oblika i metoda rada. Za rasterećenje učenika, te za racionalizaciju nastavnog procesa, vrlo je važno koristiti učenička predznanja. Rasterećenju svakako pridonosi i suodnos drugim nastavnim predmetima u 6. razredu (ovdje je riječ o horizontalnom suodnosu).

Nastavni program 7. razreda razrađen je na pluralističkom globalnom načelu (različitost pojava i procesa te suodnosu i uzročno-posljedičnoj povezanosti) po temama o stanovništvu i gospodarstvenim temama vezanim uz kontinente (Azija, Afrika, Amerika, Australija i Oceanija te polarni krajevi). Pristup ovomu programu zahtijeva obaviještenost i otvorenost prema svijetu što pridonosi razumijevanju složenosti i rješavanju zajedničkih problema. Pri obradi tema posebice treba izbjegavati romantičarsko-turističke slike, a naglašavati objektivnu zemljopisnu stvarnost, problemski pristup i zemljopisno mišljenje. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je voditi računa o aktualizaciji. Nastavno gradivo se vertikalno (okomito) povezuje s gradivom 6. razreda. Realizacijom nastavnog programa treba kontinuirano poticati učenike na samostalan rad kako bi učenici stekli sigurnost, ustrajnost, samopouzdanje. Radi dinamike nastave, bolje motivacije, razvijanja sposobnosti suradnje i komunikacije, potrebno je organizirati rad u parovima i skupinama, a to rezultira odgojem za dijalog i snošljivost prema drugome. Posebnu pažnju treba posvetiti radu s računalom i prikupljanju podataka i njihovoj prezentaciji: verbalnoj, kvantitativnoj i grafičkoj. Ekološki odgoj i očuvanje okoliša trajni je odgojni zadatak u nastavi zemljopisa. Sadržaji nastavnoga programa u 7. razredu pogodni su za poticanje ljudskosti, suosjećanja prema gladnim, unesrećenim ratom i prirodnim katastrofama. Kritičko mišljenje i samopouzdanje u iznošenju učeničkih stavova potiču razgovori, rasprave ili parlaonice (razgovaraonice).

U 8. razredu, ostvarenjem nastavnog programa, učenici se upoznaju sa zemljopisnim obilježjima europskog kontinenta i Rusije koristeći predznanja koja su stekli u 7. razredu. Države i bitna prirodno-zemljopisna obilježja država (ovisno o njihovu značenju u prostoru) obrađuju se po državama: Zapadne, Sjeverne, Južne, Jugoistočne i Istočne Europe. Program obrađuje teme vezane uz opća obilježja Europe, nakon čega slijedi pregled po državama, a u završnom su dijelu teme vezane uz suvremena obilježja Europe. U prvom dijelu, u kojem su razrađene teme o općim obilježjima Europe, gradivo se niže zemljopisnom logikom, analizom: opće značajke Europe, prirodno-zemljopisna obilježja, društveno-zemljopisna obilježja razvoja i značenje kontinenata u cjelini. Programa u 8. razredu daje sintetički zbiljske problemske teme, a naglasak je na integracijskim procesima, prometno-zemljopisnom povezivanju, općem neskladu razvoja i podjeli na tzv: «jezgru» i «periferiju» s posebnim naglaskom na ekološke probleme.

U takvu konceptu nastavnoga programa učitelj/učiteljica može naći prostora i vremena za osuvremenjivanje i osmišljavanje nastavnih sadržaja i nastavnoga procesa. Djelatno i odgovorno izvršavanje obveza te razvijanje intelektualne znatiželje učenika postiže se istraživačkim radom i pripremom referata, posjetima manifestacijama na europskoj razini. U tom uzrastu, kada učenici preispituju svoje vrijednosti i vrijednosti drugih, važno je promicati doživljaj ljubavi i ponosa prema zavičaju i domovini. Kartografska pismenost obrazovni je i funkcionalni zadatak nastave zemljopisa. Na toj je razini, uz opće zemljopisne karte, potrebno koristiti i tematske karte kako bi učenici što bolje uočili neku pojavu i proces u prostoru.

Nastavni program 9. razreda oslanja se na predznanje učenika iz nižih razreda i obuhvaća zemlje Jugoistočne Europe koja se proteže i na Balkanski prostor, a tim zemljama i tom prostoru pripada i Bosna i Hercegovina. Uz Bosnu i Hercegovinu, u ovom razrednu posebnu pozornost treba posvetiti Republici Hrvatskoj, matičnoj domovini hrvatskoga naroda, ali i susjednim suverenim zemljama Republici Srbiji i Crnoj Gori koje pripadaju navedenoj regiji. Jugoistočna Europa ima više povijesno nego zemljopisno značenje, i odlikuje se povijesnim, etničkim, kulturnim i gospodarskim posebnostima, sve do davanja pejorativnog značenja pojmu „Balkana. Kod obrade nastavnih tema o Bosni i Hercegovini, kao i obrade susjednih zemalja, potrebno je istaknuti njihove posebnosti ali i njihov zajednički Europski put i potrebu Euro-atlantskih integracija. Treba također istaknuti složenost položaja Bosne i Hercegovine, zemlje u kojoj se prožimaju različite prirodne i povijesne cjeline, tradicijske i kulturne posebnosti, teška prošlost i tegobna sadašnjosti na različitim područjima života, sve do stvaranja ustavnih i drugih pretpostavki za izgradnju i život demokratke, pravedne i održive države Bosne i Hercegovine, zemlje slobodnih građana i jednakopravnih naroda. Geografija kao nastavni predmet u školi promicat će demokratski duh pravde i jednakosti te ljubavi prema Bosni i Hercegovini, odnosno prema svim ljudima i narodima, i prema svijetu u cjelini.

 

ŠESTI RAZRED

 

TEME

1. Uvod u zemljopis

Ključni pojmovi: geografija i zemljopis; geografija kao interdisciplinarna znanost, zemljopis kao nastavni predmet, podjela zemljopisa.

Obrazovna postignuća: ukazati na značaj zemljopisa za razumijevanje prirodnih pojava i društvenih procesa na Zemlji; istaknuti neraskidivu vezu između prirodne i društvene sredine, odnosno ukazati da je sredina jedna, a njena veličina promjenljiva; počev od lokalne, preko državne do svjetske.

2. Svemir i svemirska tijela

Ključni pojmovi: svemir, zvijezde, planete, prirodni sateliti, Mjesečeve mijene.

Obrazovna postignuća: obrazložiti važnost Sunca za život na Zemlji; opisati Sunčev sustav i nabrojati nazive planeta; razlikovati svemir od galaktike te planete od zvijezda, razlikovati prirodne satelite od umjetnih, nabrojati Mjesečeve mijene i prepoznati ih na nebu.

3. Oblik i veličina Zemlje

Ključni pojmovi: oblik i veličina Zemlje, sila teža, globus, Zemljin ekvator (polutnik), polovi.

Obrazovna postignuća: izdvojiti i opisati barem jedan dokaz oblika Zemlje (slika iz satelita); obrazložiti važnost znanosti i tehnologije u spoznajama o obliku Zemlje (zrakoplov, svemirska letjelica, satelit, put na Mjesec); znati površinu Zemlje; opisati oblik Zemlje (kugla); prepoznati globus kao umanjeni prikaz (model) Zemlje; pokazati na globusu Sjeverni i Južni pol, ekvator i os rotacije; opisati djelovanje sile teže i navesti primjere.

4. Orijentacija na Zemlji

Ključni pojmovi: orijentacija, strane svijeta, kompas.

Obrazovna postignuća: orijentirati se u prostoru (izvan učionice); orijentirati kartu ili plan u okolišu škole; uspješno se kretati uz pomoć kompasa, skice, plana, karte u okolišu škole; obrazložiti važnost orijentacije u svakodnevnom životu.

5. Zemljopisna mreža

Ključni pojmovi: meridijani, paralele, geografska mreža.

Obrazovna postignuća: razlikovati paralele od meridijana i pokazati ih na globusu i geografskoj karti; odrediti smještaj zadanog mjesta na geografskoj karti (sjeverno ili južno od ekvatora i istočno ili zapadno od početnoga meridijana); navesti primjer važnosti točnog određivanja smještaja.

6. Gibanja Zemlje i godišnja doba

Ključni pojmovi: gibanja i posljedice gibanja Zemlje, toplinski pojasi.

Obrazovna postignuća: razlikovati Zemljinu rotaciju od revolucije; odrediti na crtežu smjer rotacije i trajanje te posljedicu (smjena dana i noći); povezati nagnutost Zemljine osi i različitu osvijetljenost Zemlje; prepoznati položaj Zemlje u različita godišnja doba; usporediti izmjenu godišnjih doba na sjevernoj i južnoj polutki; razlikovati suncostaj i ravnodnevicu; navesti datume početka godišnjih doba i trajanje dana i noći na te datume; navesti nazive toplinskih pojasa i pokazati ih na globusu geografskoj karti; opisati osnovna obilježja toplinskih pojasa; na karti i globusu odrediti smještaj Hrvatske i navesti u kojem se toplinskom pojasu nalazi.

7. Mjesno i pojasno vrijeme

Ključni pojmovi: mjesno i pojasno vrijeme, datumska granica, sumračnica.

Obrazovna postignuća: razlikovati na crtežima mjesno i pojasno vrijeme; prepoznati na karti vremenskih zona Europe u kojem se vremenskom pojasu nalazi BiH i Hrvatska; definirati datumsku granicu; obrazložiti važnost računanja vremena u svijetu; izračunati na valjku za vrijeme razliku u vremenu Sarajeva i Zagreba i nekoliko gradova svijeta.

8. Prikazivanje Zemljine površine

Ključni pojmovi: geografska karta, kartografski znakovi, tumač znakova.

Obrazovna postignuća: obrazložiti što je geografska karta; opisati koji se sadržaji na geografskim kartama prikazuju bojom, kartografskim znakovima i natpisima; razlikovati na geografskoj karti kartografske znakove, pravilno ih tumačiti i primjenjivati; navesti primjere primjene geografskih karata u svakodnevnom životu.

9. Mjerilo i vrste karata

Ključni pojmovi: mjerilo, vrste geografskih karata, atlas.

Obrazovna postignuća: prepoznati na geografskoj karti grafičko i brojčano mjerilo; odrediti na primjerima iz atlasa vrste geografskih karata prema sadržaju; prepoznati na crtežu topografske znakove i njima se služiti; izmjeriti na karti zavičaja uz pomoć trokuta ili šestara zračnu udaljenost te ju očitati na grafičkom mjerilu; odabrati odgovarajuću tematsku kartu u konkretnoj situaciji.

10. Reljef, građa Zemlje i unutarnje sile

Ključni pojmovi: reljef, građa Zemlje, litosfera i litosferne ploče, unutarnje sile, mlada i stara gorja.

Obrazovna postignuća: obrazložiti na crtežu unutarnju građu Zemlje; razlikovati na crtežu magmu i lavu; opisati na crtežu pomicanje litosfernih ploča; opisati potres i negativne posljedice (polazni primjeri iz RH); razlikovati na crtežu epicentar i hipocentar; predvidjeti mogućnosti zaštite u vrijeme potresa; navesti primjere pružanja pomoći stradalima od potresa; prepoznati na crtežu boru i rasjed; navesti i na karti pokazati primjere mladoga i staroga gorja u BiH i Republici Hrvatskoj te razlikovati njihova obilježja uz pomoć fotografija.

11. Oblici reljefa i oblikovanje reljefa vanjskim procesima:

Ključni pojmovi: krški, obalni, riječni, ledenjački i pustinjski reljef.

Obrazovna postignuća: obrazložiti zašto se reljef neprestano mijenja (primjeri iz zavičaja...); navesti vanjske procese oblikovanja reljefa i uz njih primjere (po mogućnosti iz zavičaja); razlikovati reljefne uzvisine i udubine te krške oblike reljefa (polje u kršu, ponikva, škrapa, špilja, jama, sige); prepoznati na crtežu ili fotografiji i opisati oblike: obalni reljef (klif, žalo), riječni reljef (riječna dolina u obliku slova V), ledenjački reljef (ledenjačka dolina u obliku slova U), pustinjski reljef (dine ili sipine); prepoznati na terenskoj nastavi reljefne oblike u zavičaju i razvrstati ih po pripadajućem tipu reljefa.

12. More

Ključni pojmovi: more, svojstva i gibanja mora.

Obrazovna postignća: navesti značenje mora (na primjeru Jadranskoga mora); opisati na crtežima, fotografijama ili tematskim kartama svojstva mora (slanost, temperatura, boja i prozirnost); nabrojiti gibanja mora: valove, morske mijene i morske struje; razlikovati na crtežu ili u prirodi plimu i oseku te na karti hladne i tople morske struje; razlikovati na karti Republike Hrvatske i Europe razvedene od nerazvedenih obala; nabrojiti najveće onećiščivaće mora i predložiti mjere za zaštitu mora.

13. Vode na kopnu

Ključni pojmovi: tekućice i stajačice, močvare.

Obrazovna postignuća: razlikovati tekućice od stajačica; opisati promatranjem crteža ili fotografija vodu temeljnicu te navesti primjer kakva se voda u zavičaju koristi za vodoopskrbu; pokazati na karti izvor, korito i riječno ušće; razlikovati deltu i estuarij i prepoznati ih na karti; prepoznati na karti BiH i R. Hrvatske slijevove; nabrojiti vrste jezera prema postanku; opisati važnost močvara; prosuditi analizom fotografija kako neravnomjeran raspored voda u prirodi utječe na živi svijet; izdvojiti na karti zavičaja vode stajačice od tekućica i navesti primjer njihove važnosti.

14. Vrijeme i klima

Ključni pojmovi: vrijeme, klima, zračni omotač, temperatura zraka, tlak zraka.

Obrazovna postignuća: razlikovati što je vrijeme, a što klima; na crtežu izdvojiti najzastupljenije plinove u zračnom omotaču; na crtežu presjeka zračnoga omotača izdvojiti troposferu i obrazložiti njeno značenje za život čovjeka; opisati kako se zagrijava Zemlja i zračni omotač; povezati ovisnost temperature o udaljenosti od ekvatora, nadmorskoj visini i udaljenosti od mora; izmjeriti i očitati temperaturu zraka na termometru; opisati glavne vrste padalina; očitavati klimatske dijagrame; razlikovati na sinoptičkoj karti visoki i niski tlak; opisati kakvo vrijeme donose anticiklone i ciklone; obrazložiti kako nastaje vjetar; prepoznati na crtežu stalne vjetrove i povezati ih s toplinskim pojasima; imenovati naše najčešće vjetrove (bura i jugo).

15. Tipovi klime, biljni i životinjski svijet

Ključni pojmovi: tipovi klima, biljni i životinjski svijet, vrste tla u BiH i Hrvatskoj.

Obrazovna postignuća: obrazložiti kako tipovi klima ovise o udaljenosti od ekvatora, o udaljenosti od mora (uključujući i morske struje) i nadmorskoj visini; imenovati osnovne tipove klima i pokazati na karti prostor u kojem prevladavaju; izdvojiti osnovna obilježja pojedine klime i usporediti ih uz klimatske dijagrame; opisati utjecaj klime na biljni i životinjski svijet uz pomoć fotografija; nabrojiti tipične životinje pojedinih biljnih područja; razlikovati tipove tla BiH i Hrvatske (crnica, crvenica i smeđe tlo); obrazložiti važnost humusa i izmjeriti njegovu debljinu u zavičaju.

16. Stanovništvo

Ključni pojmovi: kretanje broja stanovnika, gustoća naseljenosti, različitost ljudi.

Obrazovna postignuća: navesti približan broj stanovnika Zemlje; analizirati na grafikonu kretanje broja stanovnika; obrazložiti gustoću naseljenosti i izračunati (nekoliko primjera u BiH i RH); odrediti uzroke rijetke ili guste naseljenosti; pokazati na karti prostore guste i rijetke naseljenosti; nabrojiti glavne rasne skupine i svjetske vjere; imenovati svjetske jezike i obrazložiti njihovu važnost; razlikovati rodnost od smrtnosti i izračunati prirodnu promjenu; odrediti što je prirodni pad, a što prirodni porast stanovništva; opisati uzroke i vrste migracija (selidbi); protumačiti razliku između migracija u prošlosti i danas; obrazložiti važnost praćenja podataka o stanovništvu.

17. Gospodarstvo

Ključni pojmovi: BDP (bruto društveni proizvod), gospodarske djelatnosti, globalizacija.

Obrazovna postignuća: nabrojiti skupine ljudskih djelatnosti (primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne) i imenovati pripadajuća im zanimanja; obrazložiti čemu nam služe podatci o BDP-u; razvrstati na temelju statičkih podatka države prema BDP-u u razvijene, srednje razvijene ili nerazvijene zemlje svijeta; procijeniti razvijenost BiH i Hrvatske u odnosu na ostale države svijeta; opisati dva do tri problema nerazvijenih zemalja svijeta; navesti primjer globalizacije i obrazložiti kako globalizacija svakodnevno omogućuje povezivanje sve više ljudi.

18. Prirodna bogatstva i očuvanje okoliša

Ključni pojmovi: sirovine, rude, obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, preradba otpada.

Obrazovna postignuća: obrazložiti važnost sirovina i energije za život i rad čovjeka; razlikovati na fotografijama ili crtežima obnovljive i neobnovljive izvore energije; obrazložiti važnost pravilnog odlaganja otpada; razvrstati otpad za reciklažu.

IZBORNE TEME

1. Zavičaj na topografskoj karti

2. Astronomija u geografiji

3. Reljef zavičaja

4. Vode u zavičaju

5. Vrijeme, klima i biljni svijet u zavičaju

6. Zaštita okoliša - potok, rijeka, jezero, more u zavičaju, ili pravilno odlaganje otpada

7. Kretanje broja stanovnika i seobe u zavičaju na druge kontinente.